
Zanimanja koja će biti na udaru AI
Nekoliko nezavisnih studija već je zaključilo da će dvije trećine zanimanja u vrlo bliskoj budućnosti moći biti zamijenjeno ili u velikoj mjeri obavljano uz pomoć umjetne inteligencije.
Almega, švedsko udurženje poslodavaca u uslužnom sektoru, koja okuplja 10.000 kompanija s otprilike 500.000 zaposlenih, u svom izvještaju navodi da bi, između ostalih, revizori, statističari i tonski tehničari uskoro mogli biti zamijenjeni tehnologijom.
Za električare i kuhare nema zime
S druge strane, zanimanja poput električara, policajaca, kuhara i vozača hitne pomoći bit će znatno manje pogođena tehnologijom umjetne inteligencije, pokazuje izvještaj istraživačke grupe pri Međunarodnom monetarnom fondu, kako prenosi faktor.ba, a piše švedski list Dagens Nyheter.
Najčešće korištena metoda za mjerenje izloženosti određenog zanimanja umjetnoj inteligenciji temelji se na tome koliko se vještina potrebnih za taj posao preklapa s onim što AI može obavljati. Što je više preklapanja, zanimanje je više izloženo riziku. Najizloženija su zanimanja u sektoru usluga, posebno u granama koje se oslanjaju na znanje.
Međutim, visoka izloženost AI-ju može imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim slučajevima, čovjek može biti potpuno zamijenjen, dok u drugima AI može služiti kao pomoć i promijeniti način na koji se posao obavlja.
Samo deset posto zanimanja koja AI ne može zamijeniti
Najveći udio izloženih zanimanja je u finansijama i osiguranju. Kada je riječ o tržištu rada u evropskim zemljama, studije pokazuju da 65 posto zaposlenih radi u zanimanjima koja su srednje izložena AI-ju, dok je 25 posto u zanimanjima koja su vrlo visoko izložena. Otprilike deset posto zaposlenih radi na poslovima koje tehnologija trenutno ne može zamijeniti.
Najizloženije grane nalaze se u privatnom sektoru usluga, s tim da je najveći udio visoko izloženih zanimanja u finansijama i osiguranju, kao i u informacionim i komunikacijskim tehnologijama (IT sektor), navodi se u izvještaju Almege.
Prethodni tehnološki skokovi, poput robotizacije industrije tokom 1980-ih i 1990-ih godina, najviše su utjecali na fizičke poslove. S uvođenjem AI-ja, najviše će se mijenjati ili nestajati tzv. misaoni poslovi.
Manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene
Uvođenje robota u industriju ranije je prvenstveno utjecalo na muškarce s nižim obrazovanjem i prihodima. Suprotno tome, uvođenje umjetne inteligencije u sektor usluga moglo bi značiti manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike, a moglo bi imati i veći negativni utjecaj na žene nego na muškarce.
Ipak, Almega u izvještaju naglašava da to ne mora nužno biti slučaj jer će posljedice AI-ja vjerovatno varirati ovisno o zanimanju. U nekim zanimanjima AI će u potpunosti zamijeniti čovjeka i dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, dok se u drugima može koristiti kao alat koji poboljšava kvalitet i efikasnost rada, što bi moglo rezultirati većim brojem poslova i višim platama.
U izvještaju je Almega sastavila pregled istraživanja o tome koja zanimanja su najviše podložna utjecaju AI-ja. Istraživanja su uglavnom rađena na podacima iz SAD-a, ali prema Almegi, rezultati su primjenjivi i na evropsko tržište rada.
Poslovi koji bi mogli nestati su grafički dizajner, revizor, statističar, administrativni radnik u zdravstvu, računalni programer, softverski inženjer, tononski tehničar.
Poslovi koji bi se mogli promijeniti su arhitekta, ljekar, sudija, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra, inženjer.
Poslovi koji bi mogli biti najmanje pogođeni su dadilja, kuhar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći i fizioterapeut.
Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i LinkedIn.
Pratite i ostale vijesti iz svijeta biznisa i tržišta rada na portalu www.imaposla.ba na sljedećem linku!
Share
Facebook
X
LinkedIn
Telegram
Tumblr
Whatsapp
VK
Bluesky
Threads
Mail